Bijelo polje

/   bijelo-polje.com   / Bosanski  

2019-11-20 07:43:54

Širenje ideologije, zastrašivanje suparnika, privlačenje članova i prikupljanje donacija - propagandni rad nasilnih ekstremističkih skupina odavno je na internetu.

Već godinama u Bosni i Hercegovini djeluju i moguće je pratiti web stranice koje svakodnevno objavljuju sadržaje koji veličaju uspjehe talibana u Afganistanu ili terorističke organizacije Hayat Tahriru-Šam u Siriji, ranije i zbivanja u militantnoj organizaciji tzv. Islamska država.

Put vjernika, Ummet press, različiti profili na Facebooku i Twitteru onima koji ih prate redovito donose vijesti iz, kako stoji u opisu ovih stranica, islamskog svijeta . Svoj rad i sadržaj predstavljaju kao pravu istinu o islamskom svijetu ili čist zrak u zagađenom medijskom svijetu . Vrlo često otvoreno podržavaju akcije militantnih i terorističkih organizacija, opisujući ih kao suprotstavljanje nevjernicima , osvetu mudžahida i slično.

Iz Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH i Federalne uprave policije BiH za Radio Slobodna Europa kazali su da vrše monitoring stranica i pojedinačnih profila u okviru zakonom propisanih nadležnosti, s ciljem prikupljanja relevantnih saznanja o eventualnom počinjenju krivičnih djela.

Put vjernika – web portal za islamsko buđenje

Put vjernika je stranica koja već godinama služi kao mjesto za promoviranje radikalnih, često i nasilnih sadržaja. U posljednje vrijeme sadržaj je više okrenut vjerskim pitanjima, dok je ranije fokus bio na džihadu u Siriji i drugim zemljama.

Osim vijesti iz Sirije, Afganistana, Somalije... na ovoj stranici vode se i rasprave na forumu. Tako jedna od njih nosi naslov džihadske teme – pitanje iz 10. novembra 2019. godine unutar teme odnosi se na načine uspostavljanja hilafeta ili kalifata.

U opširnom odgovoru, koji je navod riječi Envera al-Avlakija, poznatog propagandiste Al-Kaide, objašnjeno je zašto je džihad važan i koji su dozvoljeni načini uspostave hilafeta. Mirni put pozivanja u vjeru kritiziran je kao nedostatan.

Ovaj jemensko-američki propovjednik ubijen je 2011. godine u napadu dronom u Jemenu. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama kazao je da je tada ubijen vođa Al-Kaide na Arapskom poluotoku. Njegovom ime se i nakon smrti često pominjalo u propagandnom sadržaju terorističkih grupa, a nije nepoznato da su neki do napada na Zapadu (npr. napad na bostonski maraton ili napad na Charli Hebdo u Parizu) bili inspirirani likom i djelom Envera al-Avlakija.

Od nastanka do danas, web stranica Put vjernika dovodi se u vezu s terorističkom organizacijom Al-Nusra front, danas poznatom kao Hayat Tahriru-Sham (HTS), nekad ogrankom Al-Kaide u Siriji. Neki izvještaji, poput SEERECON-ovog iz 2014. godine (From the Balkans to ISIS), Put vjernika povezivali su s Nusretom Imamovićem, ekstremistom koji je iz BiH otišao u Siriju 2013. godine. Web stranica je, nakon što je Imamović stavljen na listu najopasnijih terorista 2013. godine, bila oborena, ali danas funkcionira. Redizajnirana je nedavno u jesen 2019. godine, a uz stranicu funkcionira i nekoliko Facebook stranica koje dijele sadržaj, od čega zvanična pod nazivom Ne tuguj . Danas se o Imamovićevoj lokaciji samo nagađa – od toga da je u Libiji, do toga da i dalje živi u Idlibu u Siriji, teritoriju koji kontrolira grupa koja sebe naziva i najvećim džihadističkim savezom u Siriji .

Ova grupa kao ogranak Al-Kaide ili Al-Nusra front, kako se ranije zvala, na popisu je terorističkih organizacija Ujedinjenih naroda. I Centralna obavještajna agencija SAD-a (CIA) također je HTS proglasila terorističkom organizacijom. Isto su učinile i Kanada i Turska 2018. godine.

Da Hayat Tahriru-Sham ima publiku u BiH, administratori su potvrdili u objavi iz 24. decembra 2018. godine. Tada je na ovoj stranici objavljen video pod nazivom dokumentarni film Željeznica . U filmu se govori o uspjesima militantne grupe koju na ovoj stranici nazivaju džihadističkim savezom. Videouradak od 40 minuta preveden je na bosanski jezik. Administratori su tada napisali: Činjenica da je film službeno izašao i u bosanskoj verziji ne treba da bude iznenađujuća, radi se o jako upečatljivom vojnom uratku koji je zadobio epitete jednog od najkvalitetnijih do sada. Tahriru-Šam pridaje veliku pažnju medijskom angažmanu na stranim jezicima a posebice u mjestima gdje ima uočljivu podršku.

Uočljiva podrška militantima terorističkih organizacija već godinama je tema kojom se bave u Federalnoj upravi policije.

Radikalne osobe na svim stranama koriste blagodati svetske mreže da šire svoje ideje.

Deseci stranica su rađeni u BiH. Najpoznatija među njima bila je Vijesti ummeta. U biti obično ako ima obilježja nekog krivičnog djela iz našeg zakonodavstva, moguće je pribaviti, i radili smo i radimo i dalje, tražimo, obavještavamo tužilaštvo. Bilo je još stranica, npr. Put vjernika gdje smo nalazili sadržaj koji, na kojem postoje obilježja krivičnog djela, podržavanja... , kazao je za Radio Slobodna Europa istražitelj Federalne uprave policije koji je tražio da ostane anoniman.

Vrlo često na stranici Put vjernika veličaju se uspjesi pravih mudžahida , istinskih džihadista , za razliku od haridžija , odnosno militanata tzv. Islamske države. Raskol ove nekad ujedinjene grupe desio se 2013. godine. Tri godina kasnije, HTS je, formalno, prekinuo veze s Al-Kaidom te nastavio djelovati kao savez džihadističkih grupa u Idlibu.

Stručnjaci za sigurnosti ovaj potez odstupanja od Al-Kaide tumače kao način da grupa privuče više sredstava iz zaljevskih država, konsolidira lokalnu podršku i predstavi se kao legitimna pobunjenička skupina u Siriji.

Teroristička grupa HTS privukla je najveću kontingentu stranih boraca u Siriju nakon IS-a. Broj stranih boraca u ovoj grupi, krajem 2018., iznosio je od 3.000 do 4.000 stranaca. Tačan broj bh. državljana koji su članovi ove grupe nije poznat, ali poznato je da u Idlibu žive brojni Bosanci i Hercegovci, od čega neki redovno o tome izvještavaju na društvenim mrežama.

Istražitelji FUP-a filtriranje saobraćaja rade na osnovu naredbe suda. Onemogućiti saobraćaj na bilo kojoj adresi moguće je nakon što se prikupi dovoljno dokaza da je taj sadržaj štetan, na osnovu čega bi tužilac mogao dalje sudu predočiti taj sadržaj i dao odgovarajuće naredbe operaterima telekomunikacija.

Naravno, time nećemo onemogućiti potpuni pristup iz Bosne i Hercegovine, ali bismo znatno smanjili broj korisnika. Napominjem da je veliki problem što se RAK, odnosno Regulatorna agencija za komunikacije, ograđuje od sadržaja koji se objavljuje posredstvom interneta i jednostavno nemoguće nam je ići tim putem, jedino možemo uz naredbu suda i tužilaštva , kazao je istražitelj FUP-a za RSE.

Ummet press, od kojeg će muslimani imati korist

Nešto novijeg datuma, od početka 2019. godine, web stranica Ummet press platforma je s koje ranije pomenuti Put vjernika redovito preuzima sadržaje. Ummet press sebe predstavlja kao regionalni medij od kojeg će muslimani imati koristi .

A ta korist, prema autorima, koji su u ovom slučaju potpisani i navedeni u Impressumu portala, krije se iza redova u kojima se svakodnevno slave uspjesi talibana. Insistiranje na pothvatima ove afganistanske militantne grupe posebno je intenzivirano na ovoj stranici u odnosu na Put vjernika, i to uz stalno naglašavanje naziva Islamski emirat Afganistana .

Iako je značajan broj tekstova moguće pročitati, za neke je jedini način registracija, odnosno pretplata. Detaljno je opisano i zašto bi trebalo plaćati pretplatu, pa tako stoji: Uplaćivanjem pretplate pomoći ćete nam da nastavimo svoj rad, čime ćete istovremeno pomoći uzdizanje istine!

Osim istine o talibanima, mape, infografike i analize u kojima se HTS predstavlja kao legitiman pobunjenički savez su redovne na Ummet pressu. Redovito citiranje glavnih propagandnih izdanja HTS-a na Ummet pressu upućuje da administratori prate medijske aktivnosti džihadista, koji sami sebe tako nazivaju, iz Idliba. Medijska mreža ove terorističke grupe u najvećoj mjeri oslanja se na magazine i agencije Eba i Amjad. O medijskim aktivnostima HTS-a pisao je EUROPOL u posljednjem izvještaju Online Jihadist propaganda iz 2019. godine.

U 2018. godini HTS se usredotočio na dokazivanje svojih sposobnosti izgradnje države u pokušaju da se pozicionira kao pregovarački partner na sirijskoj sceni. Imajući to u vidu HTS se predstavio kao skupina sposobna uspostaviti disciplinu u vrijeme haosa. Ova grupa posebno koristi svoja dva medija (Amjad i Ebaa) kako bi dokumentirali svoju sposobnost galvanizacije. I dalje su čvrsto protiv toga da su oni teroristička prijetnja i, s obzirom na to, pokušavaju svoje medijske sadržaje plasirati kao nepristrane i vjerodostojne. , stoji u izvještaju EUROPOL-a.

Na Ummetu pressu početkom 2019. godine s Amjad agencije džihadističke skupine na bosanski jezik prevedena je kasida ili pjesma Najveća laž u kojoj se, uz najoštrije kritike zapadnoj politici na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poziva na nasilje riječima da je mir laž:

Nastavite s ratom jer mi posustali nismo / O kufru, malo nas sačekaj / Mi smo za smrt rođeni / I utrkujemo se ka tom ponosu / Izvršit ćemo napad za napadom / Na svakom uglu ćemo u zasjedi čekati / A smrt ćemo svugdje ganjati.

Koliko su opasni ovakvi sadržaji?

Istraživači su složni da džihadisti danas više nego ikad koriste ova sredstva omogućena online umrežavanjem i novim tehnologijama, i to učinkovitije nego ranije. Studija Univerziteta King's College iz Londona o terorističkoj organizaciji HTS, analizirajući propagandu ove skupine, zaključuje da su oni plodniji nego ostale nasilne skupine džihadista, kako u online, tako i u offline propagandi. Najprije jer su značajno suptilniji što ih čini široko dostupnim.

Profesor s Fakulteta bezbjednosti u Beogradu Želimir Kešetović kaže da radikalizam u online prostoru itekako postoji i u zemljama regije Zapadnog Balkana.

Društvo jedino zakonskom regulativom može reagirati i sudskom praksom koja će biti izvršena možemo odgovoriti na nešto što se zove radikalizam i ekstremizam.

Ono što se dešava u cyber prostu na neki način je produžetak onoga što se događa u realnoj stvarnosti i vice versa, a zapravo se danas nekad i brišu granice između stvarne i virtualne stvarnosti. Radikalne osobe na svim stranama koriste blagodati svetske mreže da šire svoje ideje. Svaka isključivost je radikalna, odnosno stav da postoje samo dva mišljenje – moje i pogrešno, i na ovim prostorima nažalost takve ideje nailaze na pogodno tlo.

Iako sadržaji na dvije pomenute stranice ne pozivaju uvijek otvoreno na počinjenje krivičnih djela, čak ponekad izvori za tekstove budu relevantne novinske agencije, oni dugoročno mogu predstavljati prijetnju jer dobrim dijelom sadržaja propagiraju djelovanje militantnih organizacija.

Potrebno je privući osobu, kad kažem privući, mislim dovesti u svoju sredinu i nametnuti društveno prihvatljivo ponašanje, odnosno potisnuti dotadašnje prihvatljivo ponašanje i nametnuti ideologiju. Medij, odnosno internet je idealan za takve stvari, za vrbovanje, uspostavljanje komunikacije i kasnije nametanje svoje ideologije , kaže inspektor FUP-a.

Bosna i Hercegovina je uz Srbiju jedina zemlja u Europi koja nema zakon o zabrani širenja govora mržnje na internetu. Profesor s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Jasmin Ahić upravo u ovoj činjenici vidi nemogućnost BiH da se uhvati u koštac s ovim i sličnim problemima.

Imamo samo nekoliko zakonskih odredbi koje govore o pozivanju na mržnju, na rasnu netrpeljivost, na nacionalnu netrpeljivost. Mali broj slučajeva na internetu je došao u samu sudnicu, odnosno bio je presuđen za takva djela. Društvo jedino zakonskom regulativom može reagirati i sudskom praksom koja će biti izvršena možemo odgovoriti na nešto što se zove radikalizam i ekstremizam.

Profesor Ahić smatra da je osnovni problem to što mnogi ne shvataju da radikalizam nije nešto što je normalno i prihvaćeno.

Svaki drugi element koji nakon toga dolazi u nekoj formi verbalnog ili neverbalnog djelovanja a prouzrokuje nasilje jeste nasilni ekstremizam. Upravo u tom segmentu moramo djelovati, spriječiti određene forme radikalizacije kako ne bi dovela do nasilnog ekstremizma ili eventualno terorizma.

Iako nije svaki susret s radikalizmom znak da će neko postati radikalan, profesor beogradskog fakulteta ovo vidi kao fazni proces radikalizacije koji će ranjive osobe prvo upoznati s idejama, pa tek onda kroz nekoliko faza upoznati s operativnim aktivnostima.

Kao i dinamit, nije ni dobar ni loš, lošim ga čini upotreba ljudi. Tako je i s internetom. Umjesto da se internet koristi za deradikalizaciju gdje je ogroman prostor, kod nas se i dalje više koristi za radikalizaciju.

Odlasci na strana ratišta iz Bosne i Hercegovine i danas su problem za društvo u cjelini, imajući u vidu zahtjevnu situaciju s mogućnim povratnicima iz Sirije i Iraka. Poznato je da se većina ljudi koji su otišli u Siriju i Irak zapravo prvi put i susrela s radikalnim idejama na internetu. Nemoguće je, složni su stručnjaci za sigurnost, pratiti sve aktivnosti kako web stranica, tako posebno pojedinaca, zatvorenih chat grupa na aplikacijama i slično. Upravo zato se kao jedan od važnijih segmenata djelovanja protiv radikalizacije u virtualnom svijetu, uz sve ranije navedeno, izdvaja medijska pismenost svakog pojedinca na čemu trebaju zajednički raditi vlasti, nevladin sektor i mediji.


slobodnaevropa.org Meliha Kešmer
koji godine stranica vjernika grupa danas odnosno kako siriji ranije radikalizam ummet


User comments